"Počeo Sam Zaboravljati Najobičnije Riječi" - Kvaliteta života, Samorazvoj

2023 Autor: Oswald Adamson | [email protected]. Zadnja promjena: 2023-08-25 11:56

Nedavno sam primijetio da su mi imena ljudi, imena ulica i … najčešće riječi koje sam svakodnevno koristio dugi niz godina počeli padati iz sjećanja. Zanima me što bi mogao biti uzrok takvih promjena i kako vratiti puni rad mozga?

Elena, 45 godina

Svi znaju da naše kognitivne funkcije opadaju s godinama. A ponekad se to može dogoditi neočekivano. Predlažemo da si postavite 24 testna pitanja čiji će odgovori pomoći utvrditi uzrok oštećenja pamćenja. Napokon, kao što znate, ispravno postavljeno pitanje već je polovina rješenja problema.

Dale Bredesen, poznati znanstvenik, neuroznanstvenik i neurolog, autor knjige The Ageless Brain, vjeruje da su se ne tako davno pojavili pouzdani laboratorijski testovi kako bi se identificirali biokemijski i genetski čimbenici koji pridonose pogoršanju kognitivnih funkcija. Ali o tome više kasnije. Prvo, pogledajmo razloge koji mogu utjecati na oštećenje pamćenja.

24 pitanja kako bi vam um i pamćenje bili čisti

Vaša životna priča reći će vam što je uzrokovalo vaše oštećenje pamćenja, pa je važno znati sljedeće.

1. Jeste li ozlijeđeni? (Jeste li se ikad onesvijestili? Imate li prometnu nesreću? Bavite se kontaktnim sportovima?)
2. Jeste li primili opću anesteziju (anesteziju) i koliko puta? Anestezija može negativno utjecati na rad mozga, jer kombinira toksičnost anestetika i ono što se naziva lošom oksigenacijom - hipoksijom.
3. Jeste li imali amalgamske plombe koje su izvor anorganske žive?
4. Jeste li jeli ribu zagađenu živom, koja je izvor organske žive?
5. Jeste li uzimali određene lijekove? Pogotovo oni koji utječu na mozak, poput benzodiazepina: valij, antidepresivi, tablete pod tlakom, statini, inhibitori protonske pumpe ili antihistaminici.
6. Jeste li se drogirali?
7. Jeste li konzumirali alkohol (i koliko)?
8. Jeste li popušili cigarete?
9. Održavate li oralnu higijenu? Loša higijena može dovesti do upale.
10. Imate li implantate kao što su umjetni zglob kuka ili dojke?
11. Jeste li imali bolesti jetre, bubrega, pluća ili srca?
12. Hrčete li Hrkanje može biti znak apneje u snu.
13. Koristite li vruće prešana ulja (poput palminog ulja)? Kad se zagriju, biljna ulja gube vitamin E i zbog toga mogu oštetiti mozak.
14. Jedete li hranu bogatu trans masnoćama i jednostavnim ugljikohidratima? Opasni su po zdravlje, a između ostalog uzrokuju vaskularna oštećenja i inzulinsku rezistenciju.
15. Imate li kronične bolesti sinusa? Ako jeste, jeste li izloženi plijesni i drugim mikotoksinima?
16. Imate li gastrointestinalnih problema kao što su nadutost ili ponovljeni proljev? To bi mogao biti znak sindroma curenja crijeva.
17. Jeste li primijetili plijesan u svom stanu, automobilu ili na radnom mjestu? Mnogi ljudi ni ne slute da je takva izloženost faktor rizika za razvoj demencije.
18. Jedete li industrijsku ili neekološku hranu? Izvor su toksičnosti i uzrokuju rezistenciju na inzulin.
19. Je li vas krpelj ugrizao? Krpelji nose više od 70 različitih patogena, poput borelije, koja uzrokuje lajmsku bolest. Upala koju pokreću ovi patogeni može uzrokovati kognitivna oštećenja.
20. Jeste li / uzimate li inhibitore protonske pumpe za gastroezofagealni refluks? Smanjuju razinu kiseline potrebne za probavu, ometajući time apsorpciju hranjivih sastojaka, uključujući cink i vitamin B12.
21. Koristite li kozmetiku, lak za kosu i antiperspirante? Sve su to izvori toksičnih učinaka.
22. Znojiš li se malo? Znojenje pomaže u čišćenju tijela od toksina.
23. Jeste li zatvoreni? Pražnjenje crijeva još je jedan način da se riješite toksina.
24. Pijete malo obične vode? Toksini se izlučuju mokraćom.

Evo ih - potencijalni krivci za kognitivni pad. Kada imate 36 rupa na krovu - 36 čimbenika koji nježnu ravnotežu pomiču prema uništavanju sinapsi - morate odlučiti na što se prvo usredotočiti. Vaš životni stil i povijest bolesti zajedno s laboratorijskim pretragama pomoći će vam u tome.

Testovi sljedeće generacije za procjenu kognitivnog pada

Sada ćemo detaljnije pogledati suvremene testove za koje neuroznanstvenik Dale Bredesen procjenjuje da su najučinkovitiji. Te je testove detaljno opisao u svojoj novoj knjizi, The Ageless Brain.

1. Egzozomi neurona

Egzozomi neurona - sićušni fragmenti stanica i staničnih materijala - poduzeli su korak prema stvaranju nove generacije testova usmjerenih na otkrivanje Alzheimerove bolesti, njezinog rizika i odgovora na liječenje. To je vrsta neurološkog svetog grala: jednostavan način za procjenu kemije mozga i neuronske signalizacije putem krvnog testa.

Kako to može biti? Kako vam krvni test može reći o signaliziranju mozga? Zamislite da ste privatni istražitelj i morate otkriti što se događa u neosvojivoj vili. Ne postoji način da uđete unutra. Što uraditi? Idi provjeri kante za smeće, zar ne?

Ispada da mozak - vrlo nepristupačna vila ispod lubanje - "izbacuje" egzozome neurona: fragmente i izlučevine iz stanica koje ulaze u krv. Promjer ovih sićušnih fragmenata i materijala iznosi oko jedne sedmice promjera crvenih krvnih stanica. Za svaku uncu krvi postoje milijarde egzozoma! Ispostavilo se da je to sjajna stvar: uzmete uzorak krvi, izolirate egzozome i identificirate najvažnije parametre kemije mozga - upravo ono što omogućuje utvrđivanje rizika od razvoja demencije.

Profesor Edward Goatzl, zajedno s kolegama sa Kalifornijskog sveučilišta u San Franciscu i Nacionalnog instituta za zdravlje, uspjeli su identificirati markere Alzheimerove bolesti u neuronskim egzozomima, kao i tragove inzulinske rezistencije kod pacijenata s Alzheimerovom bolešću, utvrdivši da se mogu javiti deset godine prije dijagnoze. Očito je ovo samo vrh sante leda.

2. Skeniranje mrežnice

Snimke mrežnice još su jedna nevjerojatna metoda za ranu dijagnozu rizika od razvoja demencije. Amiloidni PET pregled daje nam sposobnost da vidimo naslage u mozgu, ali ovo je samo dio slike.

Unutarnji dio očne jabučice, odnosno mrežnica, produžetak je mozga, pa odražava sve što se u njemu događa. Ispitivanje mrežnice na amiloidozu obećavajuća je metoda. Na taj se način mogu identificirati mnogi (često stotine) plakovi, utvrditi njihova točna lokalizacija, a zatim je li liječenje dovelo do smanjenja njihovog broja.

Štoviše, inovativna metoda omogućuje nam prepoznavanje najmanjih plakova koji mogu poslužiti kao točan biljeg učinkovitosti liječenja, kao i odgovor na glavno pitanje: utječe li amiloidoza na krvne žile mrežnice (a također i mozak). To je izuzetno važno jer ponekad naslage amiloida u krvnim žilama uzrokuju krvarenje (krvarenje). U takvim slučajevima pacijent treba izbjegavati sredstva za razrjeđivanje krvi kao što su riblje ulje i aspirin.

3. NOR test (prepoznavanje novog objekta)

Jedan od najučinkovitijih testova za procjenu gubitka pamćenja u laboratorijskih glodavaca je NOR (New Object Recognition) test. Zamislite da se ujutro probudite, otvorite garažu i eto novog sjajnog automobila. Najvjerojatnije ćete ga razmotriti, dodirnuti, sjesti za volan, jer se u vašem malom svijetu pojavilo nešto potpuno novo i neočekivano. Stari automobil teško da bi zaslužio takvu pomnu pažnju.

Međutim, u nedostatku memorije, nemoguće je razlikovati staro od novog, u tom se slučaju apsolutno sve čini novo. Tako je i s glodavcima. Oni koji imaju dobro pamćenje posvećuju dodatno vrijeme novom objektu, ali oni koji imaju loše pamćenje ne. NOR se koristi za procjenu dementivnih promjena na mozgu glodavaca i testiranje potencijalnih tretmana. Primjerice, istraživanje je pokazalo da oštećenje medijalnih sljepoočnih režnjeva mozga (uočeno u ranoj fazi Alzheimerove bolesti) dovodi do gubitka sposobnosti pamćenja i prepoznavanja novih stvari.

Reakcija temeljena na pamćenju na sve novo može se pratiti i kod ljudi. Neurotrack je 2016. razvio petominutni mrežni vizualni test za procjenu kognitivnih sposobnosti (Imprint Cognitive Assessment Test) koji pokretom očiju određuje koje predmete i druge podražaje osoba doživljava kao nove. Dakle, test otkriva poremećaje u funkcioniranju hipokampusa i susjednih struktura, identificirajući ljude s disfunkcijom ovih regija mozga i, možda, u ranim fazama Alzheimerove bolesti.

Sada si možete ne samo postavljati važna pitanja, već i učiniti sve da negativni razlozi ne utječu na vaš mozak. A možda je ovo prvi korak koji će dugo vremena pomoći u očuvanju kognitivnih sposobnosti

Više o tome: D. Bredesen, Vječni mozak. M.: Bombora, 2019.

Pripremila Alexandra Fateeva